Skleroterapija je pogodan vid lečenja za kapilare (retikularnih vena i vena u vidu paukove mreže) i za lečenje manjih proširenih vena (slika). To se obično koristi za lečenje kapilara koji su vidljivi golim okom, ali se takođe može koristiti i za lečenje vena koje se nalaze u dubljim potkožnim slojevima (ultrazvučno vođena skleroterapija).
Tretman se izvodi tako što se u venu ubrizga sklerozantno sredstvo, koje iritira zid vene štodovodi do spazma krvog suda i do trajnog zatvaranja. Rastvor koji se ubrizgava može biti u tečnom obliku ili se može ubrizgavati u vidu pene. Nakon sklerozacije, kroz venu proraste fibrozno tkivo. Sama intervencija ne zahteva anesteziju i hospitalizaciju, anakon procedure se pacijent odmah vraća redovnim životnim i radnim obavezama.
Tokom tretmana se sklerozantno sredstvo ubrizgava direktno u venu uz pomoć veoma male igle. Količina i koncentracija sklerozantnog rastvora zavisi od promera i rasprostranjenosti izmenjenih vena. Cilj procedure je izazivanje promena u tretiranom krvnom sudu, bez oštećenja okolnih struktura.
Ovaj vid skleroterapije se može koristiti za tretman vena koje su dublje postavljene i koje nisu vidljive golim okom. Ultrazvukom se prati igla koja ulazi u venu i sam tok kretanja sklerozantnog sredstva.
Potrebno je nošenje kompresivnih čarapa dve nedelje nakon intervencije. Obično je potrebno više tretmana(dva do tri), kako bi se sve promene mogle ukloniti. Tretmani se ponavljaju u responima od četiri do šest nedelja.
Najčešće komplikacije nakon skleroterapije su modrice i hiperpigmentacije. Modrice se obično povlače nakon dve do tri nedelje. Promene kao što su pigmentacija, uključujući braon hiperpigmentacije i „matting“(nove crvene kapilare u tretiranom delu), mogu trajati mesecima, ali su u većini slučajeva prolaznog karaktera. Pacijenti najčešće osećaju svrab, manje pečenje na mestu uboda, ali je i to prolaznog karaktera.